Prvi maj, Međunarodni praznik rada, predstavlja dan solidarnosti radnih ljudi cijeloga svijeta.
Na taj dan radnici obilježavaju sjećanje na žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.
Prvi maj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirirani pobjedom svojih kanadskih drugova, godine 1884. zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1.5. 1886. Kada se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD, a u Chicagu i do krvavih Haymarket nereda.
Otada se u SAD, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama.
Nakon Oktobarske revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim komunističkim državama. Kao državni praznik ga je ustanovila i Hitlerova Njemačka.
Zbog komunističkih pokreta u SAD-u se radnički pokret odrekao Prvog maja, i kao Praznik rada slavi prvi ponedjeljak u septembru (rujnu).
Katolička crkva je 1.5. proglasila Danom sv. Josipa radnika.
Pa živili drugovi uz odojke, janjce, roštilj i pivu.
